Koje gume idu naprijed, a koje nazad - male greške koje skupo koštaju

Koliko puta ste skidali gume s auta, pa onako samouvjereno rekli: “Znam tačno gdje koja ide, nije to nikakva nauka!“? I onda, nekako, auto poslije “vuče“ na jednu stranu, a vi se pitate šta mu je. E pa, nije do auta, već je do vas. Ili bolje rečeno, do toga što se gume ne mogu vraćati nasumično. One pamte, troše se različito i, da, itekako imaju svoje mjesto. Pogrešna rotacija možda ne djeluje kao velika stvar, ali kad shvatite koliko može uticati na stabilnost i trajnost guma, postane jasno da su te “male greške“ zapravo veoma skupe.

Koje gume idu naprijed, a koje nazad - male greške koje skupo koštaju

Gume se ne troše jednako, ali zbog čega?

Ako mislite da se sve četiri gume troše isto, onda vjerovatno mislite i da vam obje cipele traju jednako, a znamo dobro da ona desna (ili kod nekog lijeva) uvijek nekako strada prva. I sa gumama je slično. Prednje nose veći teret, okreću se, koče, hvataju svaku rupu i trpe svaku nervozu na pedali kočnice. Zadnje su, da tako kažemo, “mirniji dio ekipe“, jer prate, drže ravnotežu i nemaju toliki stres. Zato se već nakon nekoliko hiljada kilometara vidi razlika: prednje gume su često vidno potrošenije, posebno na vanjskim ivicama. To je prirodno, ali nije nevažno, jer ako se ne obrati pažnja, automobil vremenom počne da “vuče“, vibrira ili troši više goriva, a to više nije stvar estetike, nego sigurnosti.

A zašto je to toliko bitno? Pa, zato što gume nisu samo običan komad gume, već su jedina stvar koja vas fizički povezuje sa cestom. Ako je jedna strana više potrošena, to znači da auto više ne “stoji“ ravno, nego se ponaša kao da stalno vuče na jednu stranu. I onda se dešava ono poznato: proklizavanje u krivini, produžen zaustavni put, osjećaj da auto “pliva“. Sve to zato što gume ne “rade“ jednako. Kad bi vožnja bila savršena, odnosno bez naglih kočenja, bez rupa, bez trotoara i lošeg pritiska u gumama, možda bi se trošile ravnomjerno. Ali budimo realni, to ne postoji. Zbog toga i postoje pravila o rotaciji, balansiranju i zamjeni, jer gume jednostavno “žive različite živote” na istom automobilu.

I sad dolazimo do one ključne poente: to što se gume troše nejednako ne znači da ste loš vozač, već morate shvatiti da je sve to normalno. Bitno je da prepoznate kad je vrijeme da ih zamijenite mjesta. Ako se razlika u trošenju ignoriše, gubi se stabilnost, a samim tim i osjećaj sigurnosti. Automobil postaje nepredvidiv, i to baš u onim situacijama kada vam je najviše potrebna kontrola. Sigurno ne želite imati loše gume na mokrom putu, u krivini ili pri naglom kočenju.

Da li nove gume staviti naprijed ili nazad?

Vjerovatno ste svi ponekad čuli da vam neko govori: “Ma stavi nove naprijed, prednje nose auto!“? I svi klimaju glavom kao da je to sveto pravilo. E, pa nije. U stvarnosti, to je jedna od najčešćih grešaka koje vozači prave kad mijenjaju ili vraćaju gume. Zvuči logično - prednje gume se više troše, pa im dajemo svježe, nove, a zadnje ostavljamo “dok izdrže“. Ali logika i fizika ne idu uvijek ruku pod ruku. Kad bolje razmislite, prednji točkovi vode, ali zadnji čuvaju ravnotežu. Ako zadnje gume proklizaju, automobil gubi stabilnost i ne pomaže ni najbolji refleks. Zato, ako se pitate koje gume idu naprijed, a koje nazad – pravilo je jednostavno: bolje, novije gume uvijek idu pozadi, bez obzira na to ima li auto prednji, zadnji ili 4x4 pogon.

Zvuči čudno? Jeste, jer su nas godinama učili pogrešno. Mnogi vozači misle da prednje gume “rade sve“, i voze, i koče, i skreću, pa je logično staviti najbolje naprijed. Ali kad se auto nađe u krivini po mokrom asfaltu, sve što vas drži na putu su zadnje gume. Ako one izgube kontakt, zadnji dio automobila krene da pleše, i to onako kako vi ne želite. A kad zadnji kraj “pobjegne“, nema volana koji to može ispraviti. Zato je to pravilo zlatno – novije, bolje, sigurnije gume idu pozadi, a one koje su već služile – naprijed. Tako se automobil ponaša predvidivo, čak i kad vremenski uslovi nisu na vašoj strani.

I sad, kad dođe ono godišnje “vrijeme za zamjenu guma“, svi se sjetimo kako birati zimske gume (ako su zimske gume u pitanju) ili bilo koje druge auto gume (ljetne gume, cjelogodišnje gume). U tom trenutku, mnogi samo zamijene prednje sa zadnjima, misleći da time prave pametan potez. I to ne bi bio problem da se gume troše ravnomjerno, ali ne troše se. Prednje su obično više izlizane, pa kad ih stavite pozadi, zapravo premještate problem, ne rješavate ga. Automobil se tada ponaša čudno, nepredvidivo, kao da „ne zna“ kuda ide. I onda kreće ono poznato: “Nešto mi auto čudno ide u krivini“. Pa naravno, jer ste mu pomiješali uloge.

Zato je najbolje zapamtiti jedno – kad dođe vrijeme da se gume vraćaju na auto, ne radite to “odokativno“. Nije to slagalica ni Tetris, nego ozbiljan dio sigurnosti. Nove pozadi, zadnje prebaciti naprijed, i to je to. Ako se prave pravilno rotacije, sve četiri će se trošiti jednako, pa neće biti potrebe za “kombinovanjem“. Možda zvuči kao sitnica, ali upravo te sitnice prave ogromnu razliku na putu. I kad vam neko sljedeći put kaže da stavite bolje gume naprijed, samo se nasmijte i recite: “To je bilo prije nego što smo naučili fiziku u stvarnom životu“.

Na ovaj način ćete i uštedjeti novac, jer nećete svaki put morati da kupujete četiri gume, već će biti dovoljno da kupite dvije i postavite ih nazad (naravno, ukoliko su prethodne zadnje gume ispravne). Ako nisu, onda definitivno treba da kupite.

Prednji pogon, zadnji pogon i 4x4: da li za sve važi isto “pravilo rotacije”?

Čim neko pomene pogon, odmah se povede rasprava kao da je riječ o filozofiji, a ne o automobilima. “Meni je prednji pogon, moram najbolje gume naprijed!“ - kaže jedan. “Moj je zadnji, znači obrni!“ - kaže drugi. I tako se svako drži svoje logike, dok gume trpe tu improvizaciju. Ali istina je prilično jednostavna: fizika ne pravi izuzetke ni za jedan pogon. Bilo da je auto prednji, zadnji ili 4x4, važno je da zadnje gume budu u najboljem stanju. Zašto? Zato što upravo one čuvaju ravnotežu. Prednji pogon vuče, zadnji pogon gura, a 4x4 pokušava da uradi sve odjednom. Ali, u svakoj od tih varijanti, kad zadnji kraj izgubi prijanjanje, auto postaje nepredvidiv. I to nije stvar mišljenja, nego zakon prirode.

I tu dolazimo do onog trenutka kada mnogi prave grešku: prelaz sa ljeta na zimu ili obrnuto. Tad svi požure da zamijene gume, često samo “da skinu obavezu“. Ali u tom trenutku vrijedi zastati i zapitati se: da li gume stavljamo po navici ili po pravilima? Jer, nije svaka guma ista, niti svaka sezona prašta nepažnju. Iako tema zvuči kao da se tiče samo pogona, zapravo se dotiče i izbora guma uopšte. Kako izabrati zimske gume (ili jedan set guma za sva četiri godišnja doba, što donose “univerzalke) ili pak ljetne gume postaje jednako važno kao i znati gdje ih staviti. Dakle, pravila se ne mijenjaju sa pogonom, nego sa našim navikama. Kad to shvatimo, svaka vožnja postaje mirnija, a svaka krivina sigurnija.

Kako znati da ste pogrijašili prilikom rotacije?

Znate onaj osjećaj kad auto više “ne ide ravno“, a vi ga uporno krivite za to? Kao, nešto sa trapom, možda balans, možda vjetar… sve, samo ne gume. A istina je često mnogo jednostavnija. Ako ste pogriješili prilikom vraćanja guma, auto vam to ne kaže lampicom, ali ga možete “osjetiti“. Volan počne da blago vuče u jednu stranu, pedala gasa djeluje čudno, a pri većim brzinama imate utisak da vas auto ne sluša baš najbolje. I naravno, kad kočite, on krene da “pleše“. Sve to su sitni, ali jasni znaci da gume nisu gdje bi trebalo da budu. Nije smak svijeta, ali jeste poziv da ih što prije provjerite, jer - što duže čekate, to se više troše i živci i same gume.

A da li postoji neki očigledan znak da je vraćanje bilo pogrešno? Naravno – pogledajte same gume. Ako se jedna troši više sa jedne strane, ako čujete “šuštanje“ pri skretanju ili osjećate vibracije u volanu, gotovo je sigurno da nešto nije kako treba. To se posebno vidi kad se zadnje gume prebace naprijed bez pravila – auto tada dobije svoj „karakter“, ali ne onaj koji želite. Zato, ako se čini da vam vožnja više liči na borbu nego na uživanje, ne tražite krivca u asfaltu. Krivac je obično samo jedan, a to su pogrešno vraćene gume.

Uvijek zapamtite prilikom promjene da zadnja desna guma ide na prednji desni točak, a isto važi i za lijevu stranu. Nemojte to da pomiješate i da obrnete, jer su se gume već vremenom “profilisale” za određenu stranu automobila i prilagodile se tome. Ako ih slučajno stavite na pogrešnu stranu, osjetićete neugodnu razliku već nakon prvih 100 metara vožnje. Zato, sljedeći put se sjetite svega ovoga i neće biti mjesta za grešku!